Zemljopis i stanovništvo
Hrvatska ima oblik potkove koja se proteže od Vukovara na sjeveroistoku preko Zagreba na zapadu do Dubrovnika na krajnjem jugu. Te je obrise najvećim dijelom dobila još potkraj 17. st. S kopnenom površinom od 56 561 km² 19. je po veličini zemlja Europske unije. Reljefno i klimatski iznimno je raznolika zemlja. Njezino područje istodobno obuhvaća prostrane nizine u kontinentalnom dijelu između rijeka Drave i Save (Slavonija), prave planinske krajeve u središnjem (Lika i Gorski kotar), a u zapadnom i južnom dijelu dugačku, razvedenu i osunčanu obalu s više od 1000 otoka (Istra, Kvarner, Dalmacija). Kao podunavska i jadranska zemlja te mediteransko pročelje Srednje Europe ima povoljan geoprometni položaj na susretištu važnih europskih koridora, a njezine su luke izlaz na more za sjevernije susjedne zemlje. Osim što je treća u Europi po vodnom bogatstvu, Hrvatska ima osobito očuvanu prirodu sa stotinama endemičnih biljnih i životinjskih vrsta, te je gotovo 10% njezina teritorija zaštićeno u okviru 12 parkova prirode, 8 nacionalnih parkova i dvaju strogih rezervata. S 3,9 milijuna stanovnika Hrvatska je 20. zemlja Europske unije. Oko 60% stanovništva živi u urbanim sredinama, koje čine manje od 15% površine zemlje, a svaki peti stanovnik živi u glavnom gradu Zagrebu. Produljenjem očekivane životne dobi stanovništva četvrtina stanovnika Hrvatske starija je od 65 godina, a tek oko 14% mlađe je od 15 godina. Prema narodnosnomu sastavu Hrvati čine više od 90% stanovništva. S udjelom od 78,97% u kategoriji vjeroispovijesti najzastupljeniji su rimokatolici, pravoslavaca je 3,32%, uglavnom Srba, koji su i najbrojnija nacionalna manjina, muslimana 1,32%, a protestanata 0,26%. Hrvati kao autohtono stanovništvo žive i u susjednim zemljama, ponajviše u Bosni i Hercegovini. Hrvatska dijaspora u svijetu, od Australije do Sjeverne i Južne Amerike te zapadne Europe, obuhvaća više od dva i pol milijuna ljudi.
Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle nešto manje od tri desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od...
Iako površinom nije velika (s 56 561 km² 19. je po redu u Europskoj uniji), zbog smještaja na dodiru nekoliko velikih europskih cjelina Hrvatska je reljefno raznolika. Razlikuju se tri glavne reljefne cjeline...
Kao jadranska i srednjoeuropska, pa i podunavska zemlja, Hrvatska ima povoljan geoprometni položaj. Preko Hrvatske stoga prolazi nekoliko paneuropskih prometnih koridora i njihovih ogranaka, definiranih...
Oko 62% teritorija na kojem je razgranata riječna mreža pripada slijevu Crnoga mora. Tomu slijevu pripadaju i najduže hrvatske rijeke Sava (562 km) i Drava (505 km), koje su, kao i Dunav, u koji se ulijevaju, velikim...
Zahvaljujući smještaju u umjerenom klimatskom pojasu oko 45. paralele, u Hrvatskoj prevladavaju umjerene klime s dobro izražena sva četiri godišnja doba. Lokalne klimatske razlike određuju...
Jadransko more najdublje je u europsko kopno uvučeni zaljev Sredozemnoga mora. U današnjem obliku nastalo je izdizanjem morske razine za 96 m nakon posljednjega ledenog doba u pleistocenu, kad su...
Današnje područje Hrvatske obuhvaća veći broj povijesnih i zemljopisnih regija različita podrijetla i veličine. One su odraz političke razjedinjenosti hrvatskih zemalja u prošlosti, a dijelom i položaja Hrvatske na dodiru...
Velik broj zaštićenih prirodnih područja i pojava pokazuje da je Hrvatska zemlja iznimnih i raznolikih te razmjerno dobro očuvanih prirodnih ljepota, od kojih su neke, poput Plitvičkih jezera, poznate u cijelom...
S pripadajućom površinom Hrvatska je približno dvostruko veća od Belgije, no s 3,9 milijuna stanovnika (prema popisu iz 2021) gotovo trostruko slabije naseljena od nje. Među zemljama Europske unije Hrvatska je...
Neravnomjeran razmještaj stanovništva također je bitno demografsko obilježje. Na nešto više od trećine državnoga teritorija danas živi gotovo dvije trećine stanovnika. Najveća koncentracija stanovništva je u...
Osim u Republici Hrvatskoj, pripadnici hrvatskoga naroda kao autohtoni stanovnici žive i na području susjednih i drugih zemljopisno bliskih zemalja. Najviše je Hrvata u Bosni i Hercegovini...
Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem. Prva velika iseljavanja počela su još u 15. st. zbog osmanskoga pritiska s jugoistoka. Rezultat tih iseljivanja današnje su...