hrvatska.eu zemlja i ljudi
Obrazovanje i znanost

Obrazovni sustav

Početci školovanja i obrazovanja na području Hrvatske sežu u 10. st., a sve do 18. st. oni su bili vezani uz crkvu i svećenstvo. Sustavno prosvjećivanje naroda započinje za vladavine Marije Terezije, koja izdavanjem naredbe o Općem školskom redu 1774. pokreće reformu školstva s naglaskom na osnovno školstvo.

Od tada se u svakom mjestu u kojem je postojala župna crkva morala otvoriti pučka škola i djeca od 7. do 12. godine bila su je obvezna pohađati. Iste se godine organiziraju i prvi tečajevi za obrazovanje učitelja u Bjelovaru, Petrinji i Karlovcu, a prva javna državna učiteljska škola otvara se 1849. u Zagrebu. Hrvatski sabor 1874. donosi prvi hrvatski školski zakon, kojim se reguliralo obvezno petogodišnje školovanje. Od 1946. bilo je obvezno sedmogodišnje školovanje, a od 1958. osmogodišnje za djecu od 7 do 15 godina.

U zgradi današnje Gornjogradske gimnazije u Zagrebu isusovci su 1607. osnovali prvu gimnaziju.
Osnovna škola Miroslava Krleže. Najstarija zagrebačka osnovna škola utemeljena je 1830. kao trorazredna pučka dječačka učiona s hrvatskim nastavnim jezikom, u postojećoj zgradi od 1878.
Shema obrazovnoga sustava

Sustav obrazovanja danas počinje s predškolskim ustanovama koje obuhvaćaju dječje vrtiće lokalne samouprave i privatne dječje vrtiće (fizičkih osoba, vjerskih zajednica i udruga) te ustanove u kojima se provode programi predškole i kraći programi kao što su knjižnice, različite udruge i osnovne škole. Dječji vrtići zaduženi su za cjelodnevni ili kraći program odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece od navršenih 6 mjeseci do polaska u školu. Godine 2019. pohađalo ih je 75% djece, odnosno sva djeca u godini prije polaska u osnovnu školu (obvezno od 2014).

Djeca s navršenih 6 i pol godina kreću s obveznim primarnim obrazovanjem koje traje 8 godina. Za one starije od 15 godina koji nisu završili osnovnu školu postoji sustav osnovnog obrazovanja za odrasle.

Nakon završene osnovne škole moguće je nastaviti školovanje u neobveznim srednjim školama (sekundarno obrazovanje), koje se s obzirom na nastavni plan i program dijele na gimnazije te strukovne (tehničke, industrijske, obrtničke) i umjetničke (glazbene, plesne, likovne) škole. Gimnazije imaju općeobrazovni nastavni program, traju 4 godine i završavaju obveznim završnim ispitom – državnom maturom. Školovanje u strukovnim i umjetničkim školama može trajati od 1 do 5 godina, a najčešće završava izradbom i obranom završnoga rada, no moguće je i dodatno polaganje državne mature za učenike koji su završili četverogodišnje srednje obrazovanje. Od 2010. uspjeh na državnoj maturi temelj je upisa na visokoškolske ustanove. Osim srednjih škola postoje i programi osposobljavanja za rad u struci te škole za obrazovanje odraslih. Pohađanje osnovnih i srednjih državnih škola besplatno je.

Rektorat Sveučilišta u Zagrebu, gdje je moderno sveučilište utemeljeno 1874.
Andrija Štampar (1888–1958), liječnik, jedan od utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije; 1926. utemeljio je, uz financijsku potporu Rockefellerove zaklade, Školu narodnog zdravlja (danas Zavod za javno zdravstvo), koja se bavila sprečavanjem i suzbijanjem bolesti te prosvjećivanjem pučanstva.
Rektorat Sveučilišta u Zadru, najstarijega u Hrvatskoj (1396).

Visoko obrazovanje provodi se na visokim učilištima kroza sveučilišne i stručne studije. Visoka učilišta dijele se na veleučilišta, visoke škole, fakultete i umjetničke akademije. Svi studijski programi usklađeni su do 2005. sa zahtjevima Bolonjskoga procesa radi stvaranja Europskoga sustava visokog obrazovanja.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu koje obuhvaća više fakulteta, a prema stupnju mogu biti preddiplomski, diplomski i poslijediplomski. Nakon završenoga preddiplomskog studija u trajanju od tri do četiri godine stječe se titula sveučilišnoga prvostupnika (univ. bacc.), a nakon jednogodišnjega ili dvogodišnjega diplomskog studija titula magistra (mag.). Poslijediplomski sveučilišni studij traje tri godine, a završava javnom obranom doktorskoga rada, čime se stječe akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.).

Stručni studij pruža studentima znanje i vještine koje im omogućuju obavljanje stručnih zanimanja. Stručni studiji, u trajanju od dvije do tri godine, provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu; njihovim se završetkom stječe titula stručnoga prvostupnika (bacc.). Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, a njime se stječe titula stručnoga specijalista (struč. spec.). Sveučilište može organizirati i poslijediplomski specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine, kojim se stječe zvanje sveučilišnoga specijalista uz naznaku struke (univ. spec.).

Učenici srednjih škola više se godina uspješno natječu na međunarodnim olimpijadama znanja iz prirodoslovno-matematičkoga područja. Njihovi uspjesi u 2018: Prirodoslovna olimpijada – 3 srebra, 3 bronce; Matematička olimpijada – 1 zlato, 1 srebro, 4 bronce; Informatička olimpijada – 2 srebra, 1 bronca; Biološka olimpijada – 1 srebro; Fizička olimpijada – 1 zlato, 1 bronca; Kemijska olimpijada – 2 srebra, 2 bronce.

Prvo sveučilište u Hrvatskoj osnovano je u Zadru 1396, kad je dominikanski studij dignut u red studia generalia sa svim sveučilišnim pravima i povlasticama. Početak Zagrebačkoga sveučilišta veže se uz 1669. godinu, kad je kralj Leopold uzdignuo zagrebačku isusovačku akademiju na stupanj sveučilišta. Odlukom carice Marije Terezije u Zagrebu je 1776. osnovana Kraljevska akademija znanosti, koja je u početku imala teološki, pravni i filozofski fakultet. Moderno sveučilište u Zagrebu osnovano je 1874. – sastavnice su mu bile bogoslovni (teološki), pravoslovni (pravni) i mudroslovni (filozofski) fakultet – a danas je najveće u zemlji i obuhvaća 31 fakultet te 3 akademije. Uza Zagrebačko u Hrvatskoj djeluju još sveučilišta u Dubrovniku, Koprivnici, Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu i Zadru te Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu.

Ukupno danas djeluje 91 javno visoko učilište i 28 privatnih. Najveći broj studenata, njih 67,5%, studira sveučilišni studij na fakultetima.

U akademskoj godini 2018/19. na visokim je učilištima studiralo 158 016 studenata, a tijekom 2018. diplomiralo je njih 33 241. U 15 studentskih domova bilo je smješteno 11 443 studenta.

U akademskoj godini 2018/19. poslijediplomski sveučilišni studij upisale su 3533 osobe, a poslijediplomski specijalistički studij njih 1379. Godine 2018. doktoriralo ih je 647, a magistriralo ili postalo sveučilišnim specijalistima 513.

Nastavu na visokim učilištima u akademskoj godini 2018/19. izvodilo je 17 706 nastavnika i suradnika, među kojima je 10 177 doktora znanosti.