Proslava prijma Hrvatske u Organizaciju ujedinjenih naroda na glavnom trgu u Zagrebu 24. V. 1992, nakon povratka predsjednika Tuđmana iz New Yorka. Hrvatska je neovisnost proglasila 25. VI. 1991, potvrdivši je 8. X. 1991. nakon isteka moratorija, a međunarodno je priznata 15. I. 1992.

U Hrvatskoj su najpopularniji sportovi nogomet, košarka, rukomet i vaterpolo. Prema FIFA-inoj ljestvici iz lipnja 2013. hrvatska je nogometna reprezentacija 4. na svijetu, iza španjolske, njemačke i argentinske.

Detalj na hrvatskoj glagoljici iz Reimskog Evanđelistara (1395), također poznat kao »Tekst krunidbe«, na kojemu su francuski kraljevi polagali krunidbenu prisegu. Evanđelistar se čuva u knjižnici Carnegie u Reimsu (Francuska).

Hrvatska je 1990. uz Sloveniju i Češku bila među najrazvijenijim tranzicijskim državama Srednje Europe. No njezin gospodarski razvoj opteretile su velike ratne štete, ukupno procijenjene na 37,1 milijardi USD, što je otežalo pretvorbu i privatizaciju u gospodarstvu. Predratni bruto domaći proizvod (BDP) sustignut je tek 2004, a BDP po stanovniku iznosi 61% od prosjeka Europske unije (2012). Nacionalna valuta hrvatska kuna uvedena je 1994.

Autocesta Zagreb–Split (A1), čvor Žuta lokva. Hrvatska ima preko 1250 km autocesta, od čega je oko 1000 km izgrađeno u posljednjih petnaest godina. Tunel Brinje, na autocesti Zagreb–Split, proglašen je 2008. u Bruxellesu jednim od najsigurnijih tunela u Europi.

Sport

Hrvati su sportska nacija. Sport je u Hrvatskoj obvezni dio nastavnih programa na svim stupnjevima obrazovanja. Mnogobrojna djeca i mladež sportom se bave i u izvanškolskim aktivnostima, koje potom u rekreativnom obliku zažive i kao način života ...

Privatna i javna poduzeća

U Hrvatskoj posluje nekoliko velikih poduzeća u privatnom vlasništvu, koja imaju zapaženu vanjskotrgovinsku ulogu, a neka od njih značajni su tehnološki inovatori ...

Rijeke i jezera

Oko 62% teritorija na kojem je razgranata riječna mreža pripada slijevu Crnoga mora. Tomu slijevu pripadaju i najduže hrvatske rijeke Sava (562 km) i Drava (505 km), koje su, kao i Dunav, u koji se ulijevaju, velikim dijelom i granične rijeke ...

Znanost

Znanstvenu djelatnost u Hrvatskoj, osim sveučilišta i njihovih sastavnica obavljaju znanstveni instituti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. U 2010. više od 11.000 znanstvenika i istraživača bilo je zaposleno u 234 znanstvene i istraživačke ...

Književnost

Hrvatska srednjovjekovna književnost, jedinstvena u svojoj trojezičnosti (latinski, staroslavenski i narodni jezik) i tropismenosti (latinica, glagoljica, ćirilica), razvijala se od 8. do 16. st., ostvarivši u pjesmama, dijaloškim stihovima ...

Gastronomija

Glavno je obilježje hrvatske kuhinje njezina raznolikost, te nije moguće izdvojiti tipičnu kuhinju ili tipično jelo. Različiti prirodni i gospodarski uvjeti te raznovrsni kulturni utjecaji uvjetovali su razvoj više regionalnih kuhinja. Izdvajaju se četiri veća područja ...

Županije

Temeljna jedinica regionalne samouprave je županija. Sadašnja upravno-teritorijalna podjela uvedena je 1997. godine, kada je promijenjena podjela iz 1992. Manje administrativno-teritorijalne jedinice u sastavu županija su gradovi ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...