U skladu s pravnom tradicijom, hrvatski parlament tradicionalno nosi naziv Sabor. Prvi sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273, premda se neki oblici sabora spominju mnogo prije. Tako je Hrvatski sabor, uz islandski Althing (930) i Sicilijanski sabor (1130), jedan od najstarijih u Europi.

Banski dvori na Trgu sv. Marka u Zagrebu, sjedište Vlade; povijesna zgrada koja je do 1918. bila dom hrvatskih banova. Do raketiranja u Domovinskom ratu 1991, Banski dvori bili su i sjedište predsjednika Republike. Prema 'Twiplomacy 2013', godišnjoj globalnoj studiji agencije Burson-Marsteller o svjetskim liderima na Twitteru, s 33,8 tweetova po danu, hrvatska vlada (@ VladaRH) treća je u svijetu među najaktivnijima na Twitteru.

Hrvatski iseljenici na brodu za Kanadu 1923. Prema procjenama hrvatska dijaspora, od Europe, preko Sjeverne i Južne Amerike do Australije, obuhvaća više od dva i pol milijuna ljudi.

S 13 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva Hrvatska je, zajedno sa Španjolskom, zemlja s najvećim brojem upisanih dobara u Europi.

Jeleni u Nacionalnom parku Brijuni. Uz svoju netaknutu prirodu, park je i povijesno mjesto, jer je na jednom od njegovih otoka 1956. potpisana deklaracija kojom je za Hladnoga rata postavljen temelj Pokretu nesvrstanih.

Prometnice

Kao jadranska i srednjoeuropska, pa i podunavska zemlja Hrvatska ima povoljan geoprometni položaj. Preko Hrvatske stoga prolazi nekoliko paneuropskih prometnih koridora i njihovih ogranaka, definiranih na ministarskoj konferenciji ...

Reljef

Iako površinom nije velika (s 56 594 km² 19. je po redu u Europskoj uniji), zbog smještaja na dodiru nekoliko velikih europskih cjelina Hrvatska je reljefno raznolika zemlja. Razlikuju se tri glavne reljefne cjeline: nizinska ili panonska...

Likovna umjetnost

Očuvana djela još od najstarijih stilskih razdoblja svjedoče o stvaralačkom kontinuitetu i talentu domaćih ljudi, a hrvatsku graditeljsku i likovnu baštinu čine ravnopravnom sastavnicom svjetskoga stvaralaštva ...

Dijaspora

Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljivanjem. Prva velika iseljivanja počela su još u 15. st. zbog osmanskoga pritiska s jugoistoka. Rezultat tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji ...

Suvremena Hrvatska

Proces nastanka suvremene hrvatske države započeo je krizom komunizma u Istočnoj Europi potkraj 1980-ih te jačanjem demokratskih pokreta s obnovom višestranačja. Pokazalo se da su se takvi pokreti, od Baltika do Jadrana, svrstali na stranu ...

Antika i rano kršćanstvo

Zahvaljujući trgovačkim putovima i vezama starosjedilački narodi brončanoga i željeznoga doba na tlu današnje Hrvatske već su od 8. st. pr. Kr. imali dodira s umjetničkom proizvodnjom Grka i Etruraca ...

Zakonodavna vlast

U skladu s pravnom tradicijom, hrvatski parlament tradicionalno nosi naziv Sabor. Najstariji sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273. Do 16. st. zasjedaju odvojeno Slavonski i Hrvatski sabor, a od 1681. zasjeda Sabor Kraljevstava Hrvatske ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...