Hrvati su glagoljičku tipografiju uveli za vrijeme samih početaka tiskarstva u Europi, tj. u 15. stoljeću, kada je tiskano pet glagoljskih inkunabula. Misal po zakonu rimskog dvora na hrvatskoj glagoljici i hrvatskom staroslavenskom jeziku tiskan je 22. veljače 1483., samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije. To je ujedno i prva liturgijska knjiga rimskog obreda koja nije tiskana latiničnim pismom.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), najstarija u jugoistočnoj Europi (1866), u 9 svojih razreda okuplja do 160 redovitih članova (akademika). U svom sastavu HAZU ima i znanstvenoistraživačke i umjetničke institute te mnoga znanstvena vijeća i odbore.

Hrvatski iseljenici na brodu za Kanadu 1923. Prema procjenama hrvatska dijaspora, od Europe, preko Sjeverne i Južne Amerike do Australije, obuhvaća više od dva i pol milijuna ljudi.

Jeleni u Nacionalnom parku Brijuni. Uz svoju netaknutu prirodu, park je i povijesno mjesto, jer je na jednom od njegovih otoka 1956. potpisana deklaracija kojom je za Hladnoga rata postavljen temelj Pokretu nesvrstanih.

S 13 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva Hrvatska je, zajedno sa Španjolskom, zemlja s najvećim brojem upisanih dobara u Europi.

Znanost

Znanstvenu djelatnost u Hrvatskoj, osim sveučilišta i njihovih sastavnica obavljaju znanstveni instituti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. U 2010. više od 11.000 znanstvenika i istraživača bilo je zaposleno u 234 znanstvene i istraživačke ...

Gospodarske grane

Rudna bogatstva nisu velika. Ugljenokopi i rudnici (boksit) zatvoreni su još u 1970-im i 1980-im godinama. Znatni su izvori nemetalnih minerala koji se koriste kao sirovina u građevinarstvu (šljunak, pijesak, lapor, građevni kamen) ...

Gastronomija

Glavno je obilježje hrvatske kuhinje njezina raznolikost, te nije moguće izdvojiti tipičnu kuhinju ili tipično jelo. Različiti prirodni i gospodarski uvjeti te raznovrsni kulturni utjecaji uvjetovali su razvoj više regionalnih kuhinja. Izdvajaju se četiri veća područja ...

Tradicijska kultura

Hrvatsku tradicijsku kulturu obilježava izrazita raznolikost. Ekološki uvjeti i utjecaji kultura s kojima su Hrvati tijekom povijesti dolazili u dodir (sredozemne, srednjoeuropske, starobalkanske, orijentalne i dr.) uvjetovali su razvoj triju specifičnih ...

Vina

Vinogradarstvo i vinarstvo imaju dugotrajnu tradiciju, rasprostranjeni su u gotovo svim dijelovima zemlje, a vinska kultura dio je tradicionalnog načina života. Stoga se i u kućanstvima i u restoranima najčešće pije vino iz toga kraja ...

Kazalište i balet

Početci kazališnoga života u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama zapadne civilizacije, liturgijske su drame na latinskom jeziku. No svjetovno se kazalište pojavilo već početkom 14. st. u Dubrovniku, koji će i u sljedećim stoljećima kao glavno književno ...

Jezik

Hrvatski jezik pripada skupini južnoslavenskih jezika. Službeni je jezik Republike Hrvatske, a njime govore i Hrvati u Bosni i Hercegovini, Srbiji (Vojvodina), Crnoj Gori (Boka kotorska), Austriji (Gradišće), Italiji (Molise), Mađarskoj, Slovačkoj ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...