Hrvati su glagoljičku tipografiju uveli za vrijeme samih početaka tiskarstva u Europi, tj. u 15. stoljeću, kada je tiskano pet glagoljskih inkunabula. Misal po zakonu rimskog dvora na hrvatskoj glagoljici i hrvatskom staroslavenskom jeziku tiskan je 22. veljače 1483., samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije. To je ujedno i prva liturgijska knjiga rimskog obreda koja nije tiskana latiničnim pismom.

U skladu s pravnom tradicijom, hrvatski parlament tradicionalno nosi naziv Sabor. Prvi sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273, premda se neki oblici sabora spominju mnogo prije. Tako je Hrvatski sabor, uz islandski Althing (930) i Sicilijanski sabor (1130), jedan od najstarijih u Europi.

Detalj na hrvatskoj glagoljici iz Reimskog Evanđelistara (1395), također poznat kao »Tekst krunidbe«, na kojemu su francuski kraljevi polagali krunidbenu prisegu. Evanđelistar se čuva u knjižnici Carnegie u Reimsu (Francuska).

U Hrvatskoj su najpopularniji sportovi nogomet, košarka, rukomet i vaterpolo. Prema FIFA-inoj ljestvici iz lipnja 2013. hrvatska je nogometna reprezentacija 4. na svijetu, iza španjolske, njemačke i argentinske.

Pijanist Ivo Pogorelić istaknuo se izrazito osobnim stilom interpretacije standardnoga pijanističkoga repertoara. Prvi umjetnik kojemu je UNESCO 1988. dodijelio naslov veleposlanika dobre volje.

Suvremena Hrvatska

Proces nastanka suvremene hrvatske države započeo je krizom komunizma u Istočnoj Europi potkraj 1980-ih te jačanjem demokratskih pokreta s obnovom višestranačja. Pokazalo se da su se takvi pokreti, od Baltika do Jadrana, svrstali na stranu ...

Sport

Hrvati su sportska nacija. Sport je u Hrvatskoj obvezni dio nastavnih programa na svim stupnjevima obrazovanja. Mnogobrojna djeca i mladež sportom se bave i u izvanškolskim aktivnostima, koje potom u rekreativnom obliku zažive i kao način života ...

Zaštićena priroda

Velik broj zaštićenih prirodnih područja i pojava pokazuje da je Hrvatska zemlja iznimnih i raznolikih te razmjerno dobro očuvanih prirodnih ljepota, od kojih su neke, poput Plitvičkih jezera, poznate u cijelom svijetu. Prve zakonske norme ...

Regije

Današnje područje Hrvatske obuhvaća veći broj povijesnih i zemljopisnih regija različita podrijetla i veličine. One su odraz političke razjedinjenosti hrvatskih zemalja u prošlosti, a dijelom i položaja Hrvatske na dodiru nekoliko velikih zemljopisnih ...

Glazba

Supostojanje dviju izvedbenih praksi u hrvatskoj crkvenoj glazbi jedinstvena je pojava u kulturi europskoga srednjovjekovlja: uz gregorijansko pjevanje (sačuvani su neumatski kodeksi s kraja 11. st.), u 9. st. u Dalmaciji i Istri razvilo se glagoljaško pjevanje ...

Demografska slika

S gustoćom naseljenosti od 76 st./km² Hrvatska je jedna od rjeđe naseljenih europskih zemalja, poput Norveške, Finske, Švedske, Estonije, Latvije, Litve, Irske i Bugarske. U posljednjih 150 godina na razvoj stanovništva djelovalo je više čimbenika ...

Jadransko more i otoci

Jadransko more najdublje je u europsko kopno uvučeni zaljev Sredozemnoga mora. U današnjem obliku nastalo je izdizanjem morske razine za 96 m nakon posljednjega ledenog doba u pleistocenu, kad su potopljene ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...