zemlja i ljudi
Hrvatski je Sabor usvojio Ustav Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. Popularno se naziva »božićni Ustav«. Izmjene i dopune Ustava donio je Sabor 1997, 2000, 2001. i 2010. Ustav Republike Hrvatske sastoji se od više vrsta pravnih normi koje određuju...
Vinogradarstvo i vinarstvo imaju dugotrajnu tradiciju, rasprostranjeni su u gotovo svim dijelovima zemlje, a vinska kultura dio je tradicionalnog načina života. Stoga se i u kućanstvima i u restoranima najčešće pije vino iz toga kraja.
Kravata, danas nezaobilazan muški pa i ženski modni dodatak, nazvana je prema dijelu odore hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu. Oni su, naime, kao dio odore, vezivali oko vrata slikovite rupce. Taj hrvatski običaj zapazili su Parižani...
Današnje područje Hrvatske obuhvaća veći broj povijesnih i zemljopisnih regija različita podrijetla i veličine. One su odraz političke razjedinjenosti hrvatskih zemalja u prošlosti, a dijelom i položaja Hrvatske na dodiru nekoliko velikih zemljopisnih...
Zahvaljujući trgovačkim putovima i vezama starosjedilački narodi brončanoga i željeznoga doba na tlu današnje Hrvatske već su od 8. st. pr. Kr. imali dodira s umjetničkom proizvodnjom Grka i Etruraca , no tek se dolaskom grčkih kolonizatora u 4. st. pr. Kr....
Nakon smrti posljednjeg Trpimirovića kralja Stjepana II. u Hrvatskoj je izbio prijestolni rat, koji je završio 1102. izborom ugarskoga kralja Kolomana Arpadovića za hrvatskoga kralja te sklapanjem personalne unije s Ugarskom, koja je potrajala do 1918.
Imena Hrvati i Hrvatska na današnjem su prostoru tek postupno nadjačala etnički širi pojam Slavena i njihovih prvih teritorijalnih zajednica Sklavonija, Slovinja (Sclaviniae), kao i posebne nazive starijih ilirskih plemena i njihovih teritorija (npr. Dalmate, Liburni)...
U Hrvatskoj posluje nekoliko velikih poduzeća u privatnom vlasništvu, koja imaju zapaženu vanjskotrgovinsku ulogu, a neka od njih značajni su tehnološki inovatori. Javna poduzeća od iznimnoga interesa za zemlju, uglavnom iz područja prometa, energetike...
Početci kazališnoga života u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama zapadne civilizacije, liturgijske su drame na latinskom jeziku. No svjetovno se kazalište pojavilo već početkom 14. st. u Dubrovniku, koji će i u sljedećim stoljećima kao glavno književno središte biti...
Profesionalna povijest hrvatske kinematografije počinje tek sredinom 20. stoljeća, iako je prve sačuvane snimke hrvatskih krajeva, već 1898. ostvario slavni snimatelj kompanije Lumière, Alexandre Promio, a 1904. i engleski filmski pionir...
Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle nešto manje od tri desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja.
