Neptunova Fontana u arboretumu Trsteno, koji je osnovan 1498. i najstariji je arboretum na svijetu. Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji Hrvatska je s 9,9 milijuna stranih gostiju 2011. bila 6. najposjećenija turistička destinacija na Sredozemlju, iza Francuske, Španjolske, Italije, Turske i Grčke.

Concept One hrvatske tvrtke Rimac automobili najbrži je električni automobil na svijetu. Ubrzava do 100 km/h u 2,8 sekundi, a može postići brzinu veću od 300 km/h.

Hrvati su glagoljičku tipografiju uveli za vrijeme samih početaka tiskarstva u Europi, tj. u 15. stoljeću, kada je tiskano pet glagoljskih inkunabula. Misal po zakonu rimskog dvora na hrvatskoj glagoljici i hrvatskom staroslavenskom jeziku tiskan je 22. veljače 1483., samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije. To je ujedno i prva liturgijska knjiga rimskog obreda koja nije tiskana latiničnim pismom.

Krunidba kralja Tomislava, Oton Iveković (detalj, 1904-1905). Prvi hrvatski kralj Tomislav okrunjen je 925.

Bašćanska ploča, najpoznatiji i jedan od najstarijih spomenika hrvatskoga jezika, oko 1100. Na toj ploči od bijeloga vapnenca, veličine 199 × 99,5 × 9 cm, prvi je put zapisano hrvatsko nacionalno ime na narodnom jeziku (»Zvonimir, kralj hrvatski«).

Zakonodavna vlast

U skladu s pravnom tradicijom, hrvatski parlament tradicionalno nosi naziv Sabor. Najstariji sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273. Do 16. st. zasjedaju odvojeno Slavonski i Hrvatski sabor, a od 1681. zasjeda Sabor Kraljevstava Hrvatske ...

Regije

Današnje područje Hrvatske obuhvaća veći broj povijesnih i zemljopisnih regija različita podrijetla i veličine. One su odraz političke razjedinjenosti hrvatskih zemalja u prošlosti, a dijelom i položaja Hrvatske na dodiru nekoliko velikih zemljopisnih ...

Demografska slika

S gustoćom naseljenosti od 76 st./km² Hrvatska je jedna od rjeđe naseljenih europskih zemalja, poput Norveške, Finske, Švedske, Estonije, Latvije, Litve, Irske i Bugarske. U posljednjih 150 godina na razvoj stanovništva djelovalo je više čimbenika ...

Nastajanje Hrvatske

Na prostor današnje Hrvatske prva slavenska plemena dolaze u 6. i 7. st. za velike seobe naroda. Među njima bili su i Hrvati, koji se u izvorima spominju na širem prostoru, no etnički najkoncentriranije i povijesno najčvršće upravo u zaleđu ...

Znanost

Znanstvenu djelatnost u Hrvatskoj, osim sveučilišta i njihovih sastavnica obavljaju znanstveni instituti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. U 2010. više od 11.000 znanstvenika i istraživača bilo je zaposleno u 234 znanstvene i istraživačke ...

Jezik

Hrvatski jezik pripada skupini južnoslavenskih jezika. Službeni je jezik Republike Hrvatske, a njime govore i Hrvati u Bosni i Hercegovini, Srbiji (Vojvodina), Crnoj Gori (Boka kotorska), Austriji (Gradišće), Italiji (Molise), Mađarskoj, Slovačkoj ...

Državni razvitak

Imena Hrvati i Hrvatska na današnjem su prostoru tek postupno nadjačala etnički širi pojam Slavena i njihovih prvih teritorijalnih zajednica Sklavonija, Slovinja (Sclaviniae), kao i posebne nazive starijih ilirskih plemena i njihovih teritorija ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...