Hrvatska je administrativno podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb, koji ima status županije. Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove koje se među ostalim odnose na obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te na razvoj obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Banski dvori na Trgu sv. Marka u Zagrebu, sjedište Vlade; povijesna zgrada koja je do 1918. bila dom hrvatskih banova. Do raketiranja u Domovinskom ratu 1991, Banski dvori bili su i sjedište predsjednika Republike. Prema 'Twiplomacy 2013', godišnjoj globalnoj studiji agencije Burson-Marsteller o svjetskim liderima na Twitteru, s 33,8 tweetova po danu, hrvatska vlada (@ VladaRH) treća je u svijetu među najaktivnijima na Twitteru.

U skladu s pravnom tradicijom, hrvatski parlament tradicionalno nosi naziv Sabor. Prvi sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273, premda se neki oblici sabora spominju mnogo prije. Tako je Hrvatski sabor, uz islandski Althing (930) i Sicilijanski sabor (1130), jedan od najstarijih u Europi.

Hrvatska je 1990. uz Sloveniju i Češku bila među najrazvijenijim tranzicijskim državama Srednje Europe. No njezin gospodarski razvoj opteretile su velike ratne štete, ukupno procijenjene na 37,1 milijardi USD, što je otežalo pretvorbu i privatizaciju u gospodarstvu. Predratni bruto domaći proizvod (BDP) sustignut je tek 2004, a BDP po stanovniku iznosi 61% od prosjeka Europske unije (2012). Nacionalna valuta hrvatska kuna uvedena je 1994.

Pijanist Ivo Pogorelić istaknuo se izrazito osobnim stilom interpretacije standardnoga pijanističkoga repertoara. Prvi umjetnik kojemu je UNESCO 1988. dodijelio naslov veleposlanika dobre volje.

Privatna i javna poduzeća

U Hrvatskoj posluje nekoliko velikih poduzeća u privatnom vlasništvu, koja imaju zapaženu vanjskotrgovinsku ulogu, a neka od njih značajni su tehnološki inovatori ...

Državni razvitak

Imena Hrvati i Hrvatska na današnjem su prostoru tek postupno nadjačala etnički širi pojam Slavena i njihovih prvih teritorijalnih zajednica Sklavonija, Slovinja (Sclaviniae), kao i posebne nazive starijih ilirskih plemena i njihovih teritorija ...

Jeste li znali?

Kravata, danas nezaobilazan muški pa i ženski modni dodatak, nazvana je prema dijelu odore hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu. Oni su, naime, kao dio odore, vezivali oko vrata slikovite rupce. Taj hrvatski običaj zapazili su Parižani ...

Rijeke i jezera

Oko 62% teritorija na kojem je razgranata riječna mreža pripada slijevu Crnoga mora. Tomu slijevu pripadaju i najduže hrvatske rijeke Sava (562 km) i Drava (505 km), koje su, kao i Dunav, u koji se ulijevaju, velikim dijelom i granične rijeke ...

Demografska slika

S gustoćom naseljenosti od 76 st./km² Hrvatska je jedna od rjeđe naseljenih europskih zemalja, poput Norveške, Finske, Švedske, Estonije, Latvije, Litve, Irske i Bugarske. U posljednjih 150 godina na razvoj stanovništva djelovalo je više čimbenika ...

Prometnice

Kao jadranska i srednjoeuropska, pa i podunavska zemlja Hrvatska ima povoljan geoprometni položaj. Preko Hrvatske stoga prolazi nekoliko paneuropskih prometnih koridora i njihovih ogranaka, definiranih na ministarskoj konferenciji ...

Obrazovni sustav

Početci školovanja i obrazovanja na području Hrvatske sežu u 10. st., a sve do 18. st. oni su bili vezani uz crkvu i svećenstvo. Sustavno prosvjećivanje naroda započinje za vladavine Marije Terezije, koja izdavanjem naredbe o Općem školskom redu ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...